Dili.23/03/2016 Hafoin Tinan 5 eziste, FDCH iha ona Rezultadu ba Estudu Avaliasaun no Mapeamentu Rekursu Umanu Nasionál, iha aniversariu FDCH nian ba V nian ne’e (23 de Marsu) membru sira selebra ho serimónia ida simples iha sala MPIE. Fahe prémiu husi Sekretáriu Ezekutivu ba staff sira nudár parte husi apresiasaun no rekoñesimentu ba kontribuisaun servisu ba ekipa sira nian.

Tinan rua husi lideransa Sekretariadu Tékniku FDCH Sr. Isménio Martins da Silva nian ne’e halo ona mudansa lubuk ida iha Sekretariadu Tékniku FDCH uainhira kompara ho tinan hirak liu-ba estabelese fundu refere.

Bele temi mudansa balun ne’ebé signifikante mak hanesan iha ona estudu ba rezultadu Avaliasaun programa FDCH periodu 2011-2014 no Estudu kona-ba Mapeamentu Rekursu Umanu Nasionál ba setór Públiku no Setór Privadu (Naun-Públiku)

Husi rezultadu estudu rua refere hatudu ka iha ona indikadores ne’eb’e sei sai matadalan diak ba FDCH hodi kontinua dezenvolve Kapital Umanu iha setór hotu-hotu.

Mudansa seluk ne’ebé signifikadu mak hanesan giaun ba Bolsa Estudu no giaun ba Formasaun, ne’e hatudu katak formasaun hotu-hotu no Bolsa estudu hotu-hotu iha futuru tenki liu husi prosesu ida rigoroju se kompara ho tinan hirak liuba, ida ne’e mós atu evita failansu balun ne’ebé bolsista sira sei infrenta iha futuru.

Iha parte seluk sekretariadu aumenta nia rekursu husi ema nain 9 ba 40 resin ho seksaun prinsipál 4 hanesan Seksaun Sistema Pagamentu, Seksaun Planeamentu Peskiza no Monitorizasaun, Seksaun Aprovisionamentu no Lojístika, Seksaun Sistema Jestaun Informasaun no  Seksaun Rekursu Umanu Interna.

Seksaun hirak ne’e rasik iha ona matadalan ba Sistema Pagamentu, Check list ba pagamentu, kria daudaun Data Base ba benefisíariu, website no Buletin hodi garante transparensia ba lalaok FDCH enkuantu koopera ho Liña Ministerial(LM) hodi halo planu orsamentu ba Formasaun no Bolsa no kontinua halo monitorizasaun ba implementasaun programa tomak FDCH tantu iha rai laran no rai liur. Iha parte seluk halo prosesu aprovizionamentu hodi apoiu lalaok formasaun no bolsa estudu nian. Aléinde ne’e hetan fatin própriu no fasilidade ne’ebé sufisiente husi koperasaun ho LM sira, Ajensia Nasionál no Ajensia Internasionál.

Entretantu tinan ne’e FDCH sei kontinua ho Prioridades lubuk ida hanesan loke konkursu ba prémiu rekursu umanu no kontinua halo levantamentu dadus rekursu umanu ezistente kada uma kain iha territóriu tomak.

Levantamentu Dadus Rekursu Umanu Ezistente nudár kontinuasaun estudu husi estudu dahuluk ne’ebé finaliza tiha ona iha tinan 2015. Ninia rezultadu iha relatóriu Estudu Avaliasaun sei fó sai kona-ba  oinsá FDCH avalia realizasoens no rezultadu husi programa FDCH ne’ebé implementa durante tinan hat (2011-2014).

Bazeia ba abordajen métodu-mistu ne’ebé kombina husi dadus kuantitativus no kualitativus  diretamente husi benefisiárius no instituisaun partisipantes hodi responde pergunta kona-ba FDCH mellora kualidade rekursus umanus Timór-Oan nian ka lae iha setores estratéjikus  enkuantu  relatóriu husi Estudu Mapeamentu nian sei fó sai mós kona-ba klasifikasaun badain servisu no formasaun saida tan mak presiza no skill saida tan mak Timor-Leste presiza iha futuru.

Sekretariadu Tekniku FDCH sei aprezenta rezultadu pekiza ne’e ba Konsellu Administrasaun FDCH hafoin  ida ne’e tuir planu sei lansa  ba públiku iha tempu besik.

Loos duni katak iha periodu libertasaun povu presiza rekursu umanu ida sufisiente. iha termu ida ne’e  ko’alia kona-ba kapasidade & abilidade     servisu individu sira ne’ebé mak prontu atu serbí di’ak instituisaun públiku no privadu iha kontekstu aktual Timor-Leste, signifika kapasidade ema ka membru sira atu hasa’e prestasaun servisu hodi atinzi vizaun ho misaun organizasaun nian ho efetivu hodi alkansa objetivu komun povu rai ida ne’e ba “moris diak” ka prosperiedade Povu Timor-Leste iha futuru mai.

Planu Estratégiku Dezenvolvimentu Nasionál-PEDN 2011-2030   defini kle’an ona kona-ba kestaun ne’e katak pelu menus sei iha saúde no edukasaun di’ak ba timoroan tomak ho sira nia rendimentu ekonómiku médiu-altu hanesan ita hakarak.

FDCH estabelese hodi responde daudaun ba PEDN no dezde harii iha  tinan 2011 to’o 2014 forma ona timoroan sira iha area oi-oin ho total benefisiáriu kuaze liu ema 30.000 resin no to’o oras ne’e sei kontinua servisu hamutuk ho Liña Ministerial no instituisaun estadu hodi hasa’e nafatin kapasidade funsionáriu no públiku timór oan tomak iha area rekursu umanu nian. PARABENS FDCH. (media FDCH)

Related Post :


Total Viewer : 3988 Views || Category: Notisia