DILI, 09/03/2017. Fundo de Desenvolvimento do Capital Humano (FDCH) iha MPIE iha papel ida importante atu bele mos hola parte iha formasaun ba kandidatus traballadores (serbisu-nain) sira atu bele iha abilidade ka badaen antes atu tama ba iha merkadu serbisu rai-laran ka ba mós iha rai-liur.

Durante ne’e, FDCH finansia ona atividades formasaun lian  Korea liu husi SEPFOPE (Secretaria do Estado da Formação Profissional e Emprego) hahu husi tinan 2013-2017 no hetan ona rezultadu di’ak ho total traballadores hamutuk 2,000 ma’ak serbisu ona iha Repúblika Korea no hatama ona remissas ba nasaun Timor-Leste hamutuk $12,000,000 (tokon milloens 12).

Ho referênsia ida ne’e, FDCH-MPIE mos haree katak importante mos liu husi Fundo Especiais ne’e, bele mos fó apoio tan ba Formasaun ka Preparasaun ba kandidatus traballadores Timor-Oan nian atu ba Austrália ne’ebe mos organiza husi SEPFOPE.

Maibe, antes atu FDCH-MPIE liu husi Conselho de Administração do FDCH ne’ebé prezide husi S.E. Sr. Kay Rala Xanana Gusmão (actual Ministro do MPIE) atu aprova plano ne’e, Secretariado do FDCH liu husi Secretário Executivo, Sr. Isménio Martins da Silva hakarak partisipa no rona direitamente husi SEPFOPE no Empregadores ka emprezas sira husi Austrália ba requisitos saida de’it ma’ak empregador ida iha atu emprega traballadores Timor-Oan liu husi programa Seasonal Workers Program – SWP.

Tamba ne’e ma’ak, ho honra bo’ot Sekretáriu Executivu FDCH Sr. Isménio Martins da Silva iha mós vontade no obrigasaun maka’as, wainhira hetan konvite husi SEPFOPE atu modera konferensia internasionál hamutuk ho empregadores nain 19 ne’ebé mai husi area Ospitalidade no area Holticultura husi partes ka estadu hotu-hotu iha Austrália hodi hakarak haree direitamente kondisaun saida ma’ak Timor-Leste prepara ona, liu-liu husi SEPFOPE hodi responde ba ezijênsia ne’ebe iha programa SWP ne’e. Konferensia ne’e mós hetan partisipasaun husi Departemento do Emprego (Department of Employment) no Departemento ba Assuntos Estrangeiros & Comercio (DFAT) husi Governo Federal iha Canberra – Capital Australia nian, no mós Assosiasaun Farmerios (NT Farmers Association).

Fatin ba konferensia ne’e ma’ak iha hotel novo turizmu Dili Timor-Leste durante loron rua entre dia 09-10 de Marsu 2017.

“objetivu konferensia ne’e atu lori ita hamutuk, atu fó ideas, lori opiniaun, problema ka dezafius, difikuldades hotu ne’ebé iha, atu tau hamutuk hodi bele buka solusaun, solusaun ne mai husi ita no solusaun ne sei ba joven sira ne’ebé mak sei ba servisu iha Australia”. Haktuir Sekretáriu Estadu para Polítika Formasaun Professional Empregu (SEPFOPE) Sr. Ilidio da Costa Ximenes

Partisipante konferénsia internasionál  mai husi membru Governu, membru PN, Embaixadór Australia ba Timor-Leste, Peter Doyle no Centro Formasaun Profisionál Empregu ne’ebé husi mós Timor-Leste, hanesan Centru Formasaun CNEFP Tibar, Centro SENAI & NT-SENAI Becora, ETDA, The Palladium (WFDTL), CARDNO, STVJ, Vizaun Foin Sa’e no sst. Iha mós reprezentante husi Agência Multilateral UNDP, Banku ANZ no sira seluk tan iha Timor-Leste.

Materia aprezentasaun hato’o husi SEPFOPE no mós emrpegadores ne’ebé mai husi area Ospitalidade no Holticutura hodi fahe hanoin kona-ba sistema no mekanizmu selesaun ba kandidatu traballadór sira ne’ebé sei ba servisu iha Australia, aprezenta kona-ba prosesu dezenvolvimentu kualifikasaun nasionál iha area agrikultura, ospitálidade no konstrusaun ne’ebé hato’o husi SEPFOPE.

Iha oportunidade ne’e traballador timoroan sira ne’ebé durante ne’e servisu iha australia halo mos apresentasaun kona-ba esperiensia servisu iha area ospitálidade no hortikultural no difikuldade ne’ebé sira hasoru iha durante servisu iha Australia. Enkuantu husi parte Empregadu Australia mós halo apresentasaun kona-ba sira nia presepsaun ba traballadór Timor oan sira.

Remata apresentasaun kontinua kedan ba fahe grupu hodi halo diskusaun atu buka solusaun no fahe opiniaun relasiona ho problema sira ne’ebé infrenta durante  ne’e.

Durante Konferénsia Internasionál  ne’e la’o konsege hamosu idea foun lubuk ida no hetan mós sujestaun lubuk ida husi parseiru sira.

“Ba oin tenke halo analiza kle’an liu tan, halo treinamentu ne’ebé di’ak liu tan atu nune’e bele hatene saida mak kliente sira presiza no saida mak empregadu sira presiza (demand and supply), liuliu tenke hadi’a ita nia an ho treinamentu barak (training need assessment), wainhira buat hotu hadi’a ona mak sei liga hikas ba iha curriculum ne’ebé mak iha sentru formasaun sira”. Tenik Ilidio Ximenes

Husi parte empregador Austrália nian hatutan tan katak, sira husu atu Timor-Leste liu husi SEPFOPE atu hadi’a liu tan mekanizmus ba preparasaun kandidatus traballahdores sira liu-liu ba parte sira hanesan:

  1. Preparasaun Fízika feto-mane nian: iha forsa no fit atu halo serbisu todan durante oras 8 ka bele liu tan iha loron ida;
  2. Izame saúde ne’ebé klean: husi matan (labele moras ko’or), tilun (rona didi’ak), hirus-matan atu haree labele iha moras TBC (Tuberculosis) no mós moras laran seluk tan;
  3. Abilidade língua Ingleza: atu rona/ simu instrusaun no halo tuir durante serbisu;
  4. Atitude no karakter ne’ebé di’ak: honesto, badinas, respeito, sentidu responsabilidade no etíka serbisu;
  5. Hatene maneija osan no la utiliza osan ba joga iha Casino;
  6. Iha espíritu amizade, fraternidade no hadomi paz hodi moris ho ema seluk iha serbisu fatin;
  7. Hakarak aprende no iha vontade makas hodi lori matenek no experiência ne’ebé iha hodi fahe fali ba maluk seluk iha Timor-Leste wainhira remata serbisu;
  8. Hakarak hadi’a moris a’an rasik , família no ema seluk nian.

Ida ne’e ma’ak rezumu jeral ne’be sai hanesan rezultadu ikus husi konferensia ba empregador sira, organiza husi SEPFOPE no hetan intervensaun nu’udar moderador husi Sekretáriu Ezekutivo FDCH-MPIE.(Media FDCH)

Related Post :


Total Viewer : 4526 Views || Category: Notisia