S.E.  Eng. Gastão Francisco de Sousa

Ministériu Planeamentu no Investimentu Estratéjiku (MPIE) nia kompeténsia aliénde planeia, propoin no koordena ezekusaun infraestruturas ne’ebé mak estratéjiku, iha mós kompeténsia ida atu planea no propoin investimentu estratéjiku ba dezenvolvimentu kapital umanu iha ita-nia rai-doben Timor-Leste.

Iha IX Governu Konstitusionál, Sekretariadu Tékniku -Fundo de Desenvolvimento do Capital Humano tutela iha MPIE haktuir ba lei organika IX Governu Konstitusionál no iha lei organika MPIE Númeru 68/23 14 Setembru 2023 iha artigu 6 númeru 2 alinea d, Sekretariado Tékniku-FDCH nu’udar instituisaun indireita ba MPIE.

FDCH rasik estabelese iha 2011 ho ninia programa prinsipal haat (4) hanesan Fomasaun Profisionál ho benefisiariu 38,746, Formasaun Téknika ho Benefisiariu 39,028, Bolsa Estudu ho benefisiariu 10,518 no Tipu formasaun seluk ho benefisiariu 17,003. Husi programa haat (4) ne’e benefisia ona benefisiariu hamutuk 105.295.

Tanba ne’e ami iha Konsellu Administrasaun-FDCH ne’ebé , ha’u ho kualidade hanesan Prezidente ba Konsellu Administrasaun ho membru permanente sira hanesan Ministru Ensinu Superior Siénsia no Kultura , Ministra Finansa, Ministru Justisa, Ministru Petróleu no Rekursu Minerais no Sekretariu Estadu Formasaun Profisionál no Empregu ami ativu tebe-tebes halo diskusaun hodi haree ba investimentu Governu nian iha kapitál umanu, haktuir ba prioridade nasaun nian iha setór hotu-hotu tuir nesesidade nasaun nian iha tempu mediu no longu prazu.

Iha programa Governu da-sia (IX) kontinua aposta iha dezenvolvimentu rekursu umanu hodi investe iha kualifasaun joven sira iha áreas estratégikas de desenvolvimento. Sei mós kontinua koopera ho países amigos atu kria oportunidades ba formasaun profisionál no empregu iha estranjeiru, liu husi estájiu profisional no husi programa de trabalho sazonal, ho hanoin katak timoroan sira ne’e fila mai país no bele aplika sira-nia kompeténsia ne’ebé sira hetan.

Ami mós nomeia ona Diretór Ezekutivu foun ba FDCH, Señor Júlio Aparício hodi lidera Sekretariadu Tékniku Fundo de Desenvolvimento do Capital Humano (ST-FDCH) ho mandatu tinan haat (4) hodi troka Diretór Ezekutivu sesante. Ohin loron iha buat barak mak tenke hadi’a, hanesan rekezitu sira kona-ba bolsa estudu nian no asuntu importante sira ne’e entrega ba Diretór Ezekutivu ho lideransa foun sira sei mai hodi servisu hamutuk ho asesor legal sira iha MPIE hodi bele hadi’a ho di’ak liutan. Fiar katak ita sei la’o ba oin ho di’ak liutan, buat ne’ebé di’ak ita mantein, buat ne’ebé ladun di’ak ita hadi’a di’ak liutan hodi servi ita-nia nasaun ita-nia povu, liu-liu ba ita-nia oan sira ne’ebé eskola hela iha ensinu superior iha rai-laran no rai-li’ur.

Obrigadu Barak

 

        Júlio Aparício

Uluk nana’in hakarak kumprimenta lee na’in sira ne’ebé kontinua akompaña informasaun sira ne’ebé públika iha portal Fundu Dezenvolvimentu Kapitál Umanu (FDCH) nian, espera katak Ita-boot sira nafatin ho kondisaun ne’ebé di’ak no saudável hodi hala’o atividade loro-loron.

E.F. Schumacher hateten iha nia livru ho titulu “ki’ik ne’e furak” hateten katak “Dezenvolvimentu labele hahú husi sasan maibé hahú husi ema. Tamba ema mak hun no abut ba riku soin hotu-hotu iha mundu.” Ne’e katak wain hira ema matenek no badaen mak sei hamosu dezenvolvimentu no konstrusaun Estado ida ne’ebé kualidade no furak ba ema hotu. Tan ne’e, FDCH sei sai fatin ida ne’ebé bele produz joven timoroan ne’ebé matenek, koñesimentu as no iha disiplina maka’as nomos responsbilidade máximu ba prosesu dezenvolvimentu no konstrusaun Estado iha rai doben Timor-Leste.

FDCH nian papél importante mak atu asegura jestaun finanseira iha investimentu públiku liu- liu iha area formasaun ho dezenvolvimentu rekursu umanu nasionál hodi hasa’e kualidade foinsa’e timoroan nian no prepara jerasaun foun ba futuru Dezenvolvimentu Timor-Leste liga ho Planu Estratéjiku Dezenvolvimentu Nasionál (PEDN) 2011-2030. Tan ne’e, FDCH prontu atu ajuda joven sira ne’ebé iha espiritu no vontade as hodi aproveita opportunidade akadémiku atu haforsa no hametin prosesu dezenvolvimentu.

FDCH kontinua servisu hamutuk ho parte hotu hodi asegura programa dezenvolvimentu ba rekursu umanu hodi bele aliña ho programa Nono Governu Konstitusional nian ne’ebé mak identifika ona, liu-liu iha programa formasaun no bolsa estudu ba timoroan sira.

Iha oportunidade ida ne’e, hakarak agradese mós ba konfiansa ne’ebé maka atribui ona mai ha’u liu husi desizaun Prezidente Konsellu Administrasaun FDCH hodi bele lidera FDCH. Konfiansa ne’ebé atribui mai ha’u ne’e la’os previleizu ida ka oportunidade ida maibé ne’e núdar misaun importante ida atu oinsa bele alkansa objetivu no interese país nian liu-liu hodi dezenvolve rekursu umanu iha ita-nia nasaun doben ida ne’e bazeia ba programas no planu sira ne’ebé maka iha ona.

Núdar Diretor Ezekutivu ba Sekretariadu Tékniku Fundo de Desenvolvimento do Capital Humano, solisita nafatin ba Diretór Nasionál, Xefe Departamentu no funsionáriu sira hotu atu kontinua servisu ho responsabilidade, servisu ho justu, servisu ho neon no responsabiliza ba servisu sira ne’ebé maka atribui ba ita idak-idak hodi lori moris di’ak ba povu no nasaun tanba papél FDCH nian boot tebes ba dezenvolvimentu rekursu umanu Timor-Leste nian.

 

S.E. Sr. Longuinhos dos Santos

Ha’u iha onra hodi asume kna’ar nu’udar Ministru Ensinu Superiór, Siénsia no Kultura no hetan oportunidade atu fó lia menon kona-ba importánsia husi atividade Fundo de Desenvolvimento Capital Humano (FDCH), ne’ebé fó benefisiu ba povu nian oan sira iha Timor laran tomak, iha área oin-oin.

Aproveita ho biban ida-ne’e, ha’u hakarak hato’o katak edukasaun no formasaun sai hanesan prioridade atu hadi’a rekursu umanu hodi asegura kresimentu no dezenvolvimentu ekonómiku iha ita nia nasaun, atu nune’e sidadaun sira bele hetan rendimentu médiu-áltu. Atu to’o ba faze ida-ne’e, ita presiza prepara rekursu umanu sira ne’ebé kualifikadu no sai hanesan prioridade bo’ot ba Timor-Leste, atu bele dezenvolve setór  produtívu ka setór la’ós mina-rai no bele hamenus ita-nia dependénsia ba reseita minarai nian.

Programa VIII Governu Konstitusionál fó atensaun ba kapasitasaun rekursu umanu ho kualidade di’ak, atu nune’e bele garante sustentabilidade ba moris nasaun nian, no, iha área Ensinu Superiór, halo referénsia ba medida importante sira ne’ebé relasiona ho Bolsa Estudu, reforsu ligasaun entre setór privadu no Instituisaun Ensinu Superiór sira, nomós parserias ho nasaun sira iha ASEAN no CPLP ba área formasaun no kapasitasaun nian.

Iha relasaun ho Bolsa Estudu, ita presiza assegura katak, ita nian polítika sei fó resposta ba área estratéjika dezenvolvimentu nian no garante asesu ho baze ba programa espesífiku sosiál sira. No mós ita presiza assegura katak, Bolsa Estudu ne’ebé ita atribui tenke iha duni ligasaun ho Estudu Mapeamentu rekursu umanu ne’ebé FDCH halo tiha ona.

Estabelesimentu FDCH iha Timor-Leste sai hanesan rekursu importante tebe-tebes atu bele assegura no dezenvolve rekursu umanu timoroan sira ba ohin loron, tanba ita hotu hatene katak investimentu iha dezenvolvimentu ba kapitál umanu importante no iha valór ne’ebé ba garante sustentabilidade nasaun nian.

Hodi naran VIII Governu Konstitusionál nian, ha’u hakarak implementa medida sira atu hadi’a sistema jestaun no atribuisaun Bolsa Estudu ba benefisiu ema barak nian, garante transparénsia, ekuidade no inklusaun hanesan tuir mai ne’e:

  • Halo revizaun ba kritériu ba atribuisaun Bolsa Estudu husi FDCH ho kompozisaun méritu no proporsionalidade munisipiu e jéneru (liu-liu feto rurál).
  • Kria “Ano Zero” ba estudante sira ne’ebé kontinua sira nia estudu ho objetivu atu fasilita sira iha koñesimentu báziku no klean ba matéria esensiál sira antes tama iha kursu regular, hodi evita insusesu iha sira nia estudu. Atu taka, hau dejezu ita-boot sira atu akompaña no le’e nafatin informasaun sira iha website  ida-ne’e ho diak, nune’e bele kompriende no hatutan tan informasaun hirak ne’e ba ema seluk.

Obrigadu barak

[vz_tab title="DE FDCH 2022-2023 "]

Cristovão dos Reis

FDCH, hanesan instituisaun ida ne’ebé hala’o ninia kna’ar hodi reforsa desenlvimentu kapital umanu tuir Plano Estratégico de Desenvolvimento Nacional-PEDN. Nune’e atan ha’u senti urgullu tanba hetan fiar nu’udar Diretor Executivo hosi Conselho de Administração no Presidente mak Ministro do Ensino Superior, Ciência e Cultura ho ninia membrus sira  mak Ministro das Finanças, Ministro da Justiça, Ministro do Petrólio e Minerais e Secretário de Estado da Formação Profissional e Emprego hodi lidera FDCH.

Ho onra ne’ebé mak hetan, hamutuk ho maluk sira seluk iha FDCH nia okos hodi hala’o ami nia funsaun tuir ida-idak ninia koñesimentu tékniku, liu hosi unidade, kolaborasaun no kooperasaun ne’ebé di’ak bele lori susesu ba dezenvolvimentu rekursus umanus iha Timor-Leste nune’e reforsa iha parte koordenasaun, akompanamentu, avaliasaun ba programa hotu-hotu ne’ebé konsagra ona iha FDCH nia mahon.

Iha tinan 2021 VIII Governu Konstitusionál liu husi Ministério Ensino Superior, Ciência e Cultura  kria Diploma Ministerial hodi hamosu programa Bolsa Hakbi’it no FDCH  ezekuta program refere hodi koloka bolseirus sira ba iha universidade públika hanesan Universidade Nacional Timor Lorosa’e-UNTL no Instituto Politécnico de Betano-IPB nomós ba Universidades Privadas no Instituições Privadas sira ne’ebé hetan ona akreditasaun hosi Agência Nacional para a Avaliação e Acreditação Académica-ANAAA.

No iha tinan 2022 mós  sei kontinua fó Bolsa Hakbi’it no Bolsa Parsiál  ba bolseirus rai laran, no fó mós  bolsa por mérito no bolsa ba dosente sira ne’ebé hanorin iha universidades no intituições privadas sira hodi ba kontinua sira ninia estudu iha nível lisensiatura, Mestradu no Doutoramentu iha rai liur ka Portugal no tuir plano sei aranka iha fulan setembru 2022 nia laran. Alende ne’e mós iha programa ba formasaun profisionál, formasaun tékniku ne’ebé la’o iha linhas ministriais sira hotu, halo mós avaliasaun ba kursu lian korenu hahú iha tinan 2011-2021 no projetu ne’e SEFOPE mak hola responsabilidade máxima.

Iha loron 23 fulan marsu tinan 2022, FDCH selebra aniversáriu ba dala 11, nune’e hakarak motiva kolega sira hotu katak servisu tenki pontuál tuir jornada traballu semanal no mensal ne’ebé deside ona hosi governu, servisu maka’as  no hola responsabilidade máxima tuir ida-idak ninia kna’ar hodi hasa’e kualidade atendimentu ba públiku.

Hermenegildo da Silva

Loron di’ak sani na’in sira, ksolok tebes bele kumprimenta ita boot sira liu husi meus komunikasaun ida ne’e ho esperansa katak ita boot no mós família hotu kontinua saudavel.

Iha oportunidade ida ne’e, hakarak hato’o mós hau nia agradese boot ba komfiansa ne’ebé maka atribui ona mai atan hau liu husi desizaun Konsellu Administrasaun FDCH ne’ebé maka realiza iha loron 26 fulan Jullu tinan 2021 ne’e hodi bele lidera FDCH. Komfiansa ne’ebé atribui mai ne’e la’os preveleizu ida ka oportunidade ida maibé ne’e núdar misaun importante ida atu oinsa bele alkansa objetivu no interese hodi nune’e dezenvolve rekursu umanu iha ita nia nasaun doben ida ne’e bazeia ba programas no planu sira ne’ebé maka iha ona.

Iha trimestre ida ne’e, mesmu iha situasaun estadu emerjensia nia laran, serka sanitaria no komfinamentu obrigatoriu nia laran maibé iha servisu lubuk ida maka konsege realiza, ida ne’e ita bele haree husi realizasaun ba iha programa Bolsa Hakbi’it ne’ebé maka nia alvu ne’e ba Kbi’it laek nia oan sira ne’ebé mak iha abilidade intelektual, ST-FDCH mós halo Kooperasaun ho INCT hodi realiza Estudu Avaliasaun ba programa FDCH nian husi tinan 2015-2020 no mós programa Ezistente sira hotu.

Husi ST-FDCH mós kontinua halo monitorizasaun ba iha sentru formasaun sira no ba Liña Ministeriál sira ne’ebé maka realiza hela formasaun teknika no servisu atendimentu ba pagamentu ba Benefisiariu sira no parseiru sira inklui servisu importante sira seluk. Núdar Diretor Ezekutivu ba iha Fundo de Desenvolvimento do Capital Humano, solisita nafatin ba funsionariu sira hotu iha ST-FDCH atu nune’e kontinua hatudu prestasaun servisu, mantein disiplina ba iha oras servisu nia, disiplina iha fatin servisu, respeita malu no responsabiliza ba servisu sira ne’ebé maka atribui ba ita idak-idak. Ikus liu, agradese ba sani nain ne’ebé maka sempre akompaña publikasaun sira ba atividade tomak ST-FDCH atraves pajina eletroniku ne’e, no fiar katak informasaun sira ne’ebé maka equipa Media FDCH prepara iha ne’e bele sa’i núdar informasaun ne’ebé importante ba sani na’in sira no bele responde sani na’in sira nia ezizensia hodi konsumu informasaun sira relasiona ho atividade tomak ST-FDCH nia liga ba iha programa prinsipál ne’ebé maka iha hanesan Bolsa Estudu, Formasaun Teknika, Formasaun Profesionál no Tipu Formasaun Seluk.

Obrigadu.

Leila M.L. Carceres dos Santos

Liuhosi website ofisiál ne’e, sei partilla informasaun hosi atividade prinsipál sira ne’ebé  Sekretariadu Tékniku FDCH hala’o atu ita hotu-hotu bele akompaña progresu  servisu no dezafiu ba dezenvolvimentu programa  hirak ne’ebé iha, liga liu-ba iha dezenvolvimentu rekursus umanus iha ita nia país.

Rekursu nasaun nian mak kualidade Kapitál Umanu, tan ne’e, investimentu ba rekursus umanus nu’udar pillar ida importante tebes iha nasaun sira ne’ebé foin hetan ninia Independénsia ka nasaun sira ne’ebé ohin loron dezenvolve daudaun hela ho nune’e mai ita hotu hamutuk hodi dezenvolve ita-nia rikusoin ne’ebé sei la mohu liu hosi kapitál umanu.

Biban ida-ne’e mós ha’u hakarak hato’o ha’u nia Agradesimentu ba parseiru nasionál, internasionál no Linas Ministeriais sira ne’ebé durante ne’e iha kolaborasaun ida di’ak tebes hodi kontribui ba dezenvolvimentu Rekursus Umanus Timor-Leste nian.

Iha Website ne’e, Sekretariadu Tékniku FDCH hakarak konsentra, fahe no promove lala’ok servisu FDCH nian, atu ita hotu-hotu bele akompaña progresu pozitivu no dezafiu ba dezenvolvimentu programas hirak ne’e.

Tanba haktuir iha Dekretu-Lei FDCH nian no. 13/2020, 15  Abríl , liu-liu iha Artigu 3.o númeru 2, ko’alia kona-ba objetivu  Fundu nian mak hanesan tuir mai ne’e:

1) Asegura finansiamentu ba investimentu públiku iha área formasaun no dezenvolvimentu rekursu umanu nasionál.

2) Garante seguransa iha negosiasaun no asinatura ba akordu, programa no projetu plurianuál sira.

3) Permite retensaun verba Fundu nian iha finál tinan finanseiru ho objetivu atu grante kontinuidade ba programa no projetu sira.

4) Promove transparénsia no responsabilidade liuhosi hadi’a sistema reporta no prestasaun kontas kona-bá ezekusaun programa no projetu sira  formasaun no dezenvolvimentu kapitál umanu nian.

Bazeia ba objetivu 4 iha leten katak, hodi promove transparénsia fundu ne’e nian, nune’e, Sekretariadu FDCH tenta no esforsu-an atu fahe ba públiku sira liuhosi media eletróniku ida ne’e hodi públiku bele akompaña progresu servisu tomak ne’ebé FDCH iha.

Fiar katak website ida ne’e sei bele fó sai informasaun kona-ba dezenvolvimentu rekursus umanus iha Timor-Leste nian ba ita-boot sira.

                                                                                                               Obrigada Wain.

       S.E. Dr. Mari Alkatiri

Benvindu ba lee-na’in sira website Fundo de Desenvolvimento do Capital Humano (FDCH, ne’ebé ha’u konsidera hanesan meiu komunikasaun ida ho sosiedade kona-ba Estadu nia esforsu ba investimentu iha área dezenvolvimentu rekursus umanus no, liu-liu iha formasaun kuadru sira. Ha’u fó parabéns ba Konsellu Administrasaun FDCH ba inisiativa ida ne’e no hein katak lee-nain sira bele hetan informasaun importante iha website ida ne’e.

Ha’u mós aproveita oportunidade ida ne’e atu hato’o apresiasaun ba serbisu ne’ebé Governu anteriór hala’o ona no liu-liu Ministériu Planeamentu no Investimentu Estratéjiku (MPIE), ne’ebé lidera husi Irmaun Kay Rala Xanana Gusmão, iha área dezenvolvimentu kapitál umanu, ho rezultadu ne’ebé ita presiza sente orgullu.

Nasaun ida ne’ebé investe iha dezenvolvimentu kapitál umanu sei moris no buras duni, tanba ida ne’e mak rekursu estratéjiku importante ida no valór aas tebes ba nasaun ne’ebé deit. Hanesan Sr. Derek Bok, uluk prezidente universidade harvard hateten, “karik o hanoin dehan edukasaun ne’e karun liu, koko to’ok ignoránsia”. Tanba ne’e, Estadu Timor-Leste iha obrigasaun konstitusionál atu garante sidadaun tomak nia direitu ba edukasaun, promove igualdade ba oportunidade no reforsa fundamentu sidadaun sira nian. Ne’e dalan ne’ebé ita tuir daudaun, durante faze konstrusaun ba ita nia futuru ne’ebé ita hakarak, hanesan nasaun inkluzivu, ho sosiedade ida ne’ebé justu no moris di’ak, fó oportunidade hanesan ba sidadaun tomak, no sai fatin ba ema moris iha vida ida di’ak liu-tan.

Konstrusaun futuru ida ne’ebé presiza sentidu patriótiku, prontu atu serví, no komprimisiu hosi ita hotu, sidadaun timoroan, forsa tomak Nasaun nian, atu ita luta kontra ignoransia, no hakuak edukasaun no formasaun ho neon nakloke atu aprende liu tan.

Ita partisipa daudaun iha kriasaun no hametin instituisaun Nasaun direitu demokrátiku foin sa’e ida ne’e, ne’ebé nia utilidade no efetividade sei kontinua sai dezafiu ida. Ne’e mak akontese daudaun iha sistema ensinu no formasaun profisionál nasaun nian . Ho hanoin ida ne’e mak ita fó parabéns no reforsa efetividade FDCH nian, hanesan instituisaun ida ho mekanizmu atu finansia program no projetu formasaun durante tinan barak ba rekursu umanu timoroan, inklui Programa Bolsa Estudu, ne’ebé sempre buka kualidade hosi ita nian kapitál umanu hanesan ejijénsia ba dezenvolvimentu nasaun nian no mós merkadu    traballu.

Timor-Leste nia perfíl demográfiku hanesan dezafiu ida ba ita atu kontinua buka dalan no meiu sira seluk ba edukasaun no formasaun ba tékniku timoroan sira. Ita iha joven  kuaze rihun atus hitu ho tinan 24 ba kraik, ka ita bele dehan 60% populasaun sei iha prosesu ensinu no formasaun. Iha faze ida ne’e mak ita bele hetan alunu matenek sira no joven sira ho vontade atu aprende, ne’ebé Estadu presiza investe. Maibé investimentu ida ne’e tenke planeia ho di’ak, atu nune’e bele aplika di’ak liu-tán rekursu limitadu sira ne’ebé iha, ba formasaun ne’ebé sei prioridade no estratéjiku duni atu responde ba   nesesidade nasaun nian.

Benefisiáriu sira tenke fihir bazeia ba kritériu ne’ebé klaru, transparente no atrativu, ho akompañamentu di’ak durante sira nia prosesu aprendizajen no formasaun. Ho maneira ida ne’e, ita bele garantia timoroan sira fila mai Timor-Leste preparadu, ho kapasidade atu hadi’a ekilíbriu entre demanda no oferta empregu iha rai-laran, ho kapasidade di’ak liu-tan atu implementa estratéjia diversifikasaun ekonómika no dezenvolvimentu sustentável, ne’ebé sei hatún ita nia dependénsia ba reseita mina no gas.

Ne’e mak dezafiu FDCH nian no website ida ne’e atu fahe informasaun kona-ba esforsu boot ne’ebé hala’o   atu Fundu ida ne’e bele responde ba ninia mandatu, atu hatán ba nesesidade iha área prioridade no estratéjiku sira, ba dezenvolvimentu Timor-Leste nian.

Boa Leitura ba ita boot sira hotu! 

                                                                                                             Sr. Isménio Martins da Silva

Fundo de Dezenvolvimento do Capital Humano (FDCH) nu’udár entidade estadu ida ho karákter Administrasaun Indireta, tutela ba Conselho de Administração (CA) FDCH nian (Prezide rasik husi S.E. Kay Rala Xanana Gusmão), tanba haktuir alterasaun ba Dekretu-Lei no. 12/2011, 23 Marsu iha artigu no. 3º & 6º ko’alia kona-ba kompozisaun CA-FDCH nian ne’ebé mós providensiadu husi Ministériu Planeamentu no Investimentu Estratéjiku (MPIE).

Ida ne’e signifika katak iha implementasaun projetu no programa sira hanesan formasaun profisionál, formasaun téknika, bolsa estudus no tipu formasaun sira seluk tan, iha ninia orsamentu rasik ba programas dezenvolvimentu rekursus umanus, ho aprovasaun inisiál husi CA-FDCH, depois sei liuhosi Komisaun Revizaun Orsamentu Polítiku (KROP) prezide husi S.E. Primeiru Ministru RDTL no iha nia membru ida mak S.E. Ministra Finansas hodi hamutuk diskute no aprova proposta orsamentál husi governu tomak, no depois mak sei liu no hetan aprovasaun finál husi Parlamentu Nasionál iha Uma-Fukun Povu nian ba diskusaun Orsamentu Jerál Estadu (OJE) ba fundus espesiais ne’ebé mak ikusmai sei promulgadu husi Prezidente Repúblika.

Iha Website ne’e, Sekretariadu Tékniku FDCH hakarak konsentra, fahe no promove lala’ok servisu FDCH nian, atu ita hotu-hotu bele akompaña progresu pozitivu no dezafiu ba dezenvolvimentu programas hirak ne’e.

Tanba haktuir iha Dekretu-Lei FDCH nian no. 12/2011, 23 Marsu, liu-liu iha Artigu 2o ko’alia kona-ba objetivu harii FDCH. Iha ne’ebá temi mós objetivu haat (4) hanesan tuir mai ne’e:

1)    Asegura jestaun finanseira ba investimentu públiku iha área formasaun no dezenvolvimentu rekursu umanu nasionál.

2)    Garante seguransa negosiasaun, asinatura ba akordu no projetu plurianuais

3)    Mantein verba orsamentu ne’ebé prevé ba Fundo de Desenvolvimento do Capital Humano iha finál tinan fiskál ho objetivu atu garante kontinuidade programa no projetu formasaun; no

4)    Promove transparénsia no responsabilidade liuhosi mekanizmu no prosedimentu relatóriu no prestasaun servisu kona-ba prosesu ezekusaun programa formasaun no projetu dezenvolvimentu kapitál umanu.

Bazeia ba objetivu no. 4 iha leten katak, hodi promove transparénsia fundu ne’e nian, mak nune’e, Sekretariadu FDCH tenta no esforsa aan atu fahe ba públiku sira liuhosi

media eletróniku no mós husi buletin FDCH ninian rasik, servisu tomak ne’ebé iha.

Hein katak iha edisaun dahuluk ne’e, pelumenus, sani-nain sira sei hetan koñesimentu jerál kona-ba Sekretariadu Tékniku FDCH ho ninia estrutura, no ami sei esforsa nafatin, ho orientasaun no vizaun husi S.E. Sr. Kay Rala Xanana Gusmão – nu’udár Prezidente CA-FDCH no Ministru MPIE, hamutuk tan ho polítika husi VI Governu Konstitusionál, ami fiar katak, FDCH sei gradualmente responde ba nesesidade servisu iha área dezenvolvimentu rekursus umanus iha Timor-Leste.

Obrigadu barak

S.E. Sr. Kay Rala Xana Gusmão

Dezenvolvimentu ba Rekursus umanus nu’udár pilar ida importante ba dezenvolvimentu país doben ida ne’e. Timor-Leste presiza duni hasa’e kualidade no hametin kapasidade ninia ema sira hodi bele responde ba setór hotu-hotu ne’ebé ema kualifikadu la to’o atu hodi hahú tama iha setór empregu ne’ebé kompetitivu ka bele kria rasik empregu hodi mós bele emprega tan ema barak.

Hanoin sira ne’e hotu, atan-ha’u hahú kedas iha IV Governu Konstitusionál hato’o ideia ba Parlamentu Nasionál atu kria ka estabelese fundu ida espesial ba dezenvolvimentu rekursus umanus, atu nune’e, bele konsentra orsamentu ba atividade formasaun no bolsa estudus ba iha fundu ne’e hodi jere no tau matan ba lala’ok dezenvolvimentu fundu ne’e nian, liuhosi konsellu ida hanaran Conselho de Administração do FDCH nian ne’ebé sei responsabiliza ba funsionamentu ka lala’ok programa atividade tomak iha fundu ne’e nian laran.

Iha Planu Estratéjiku Dezenvolvimentu Nasionál (PEDN) husi 2011-2030, hatuur ba faze dahuluk (I) implementasaun rekursus umanus nian hahú husi 2011 – 2015 hamutuk ho setór infrastrutura bázika no sira seluk tan.

Timor-Leste hahú ona esforsu maka’as hodi estabelese Fundo de Desenvolvimento do Capital Humano (FDCH) atu responde ba ezijénsia no prioridade nasaun ne’e nianba setór hotu-hotu liu-liu ba rekursu ema nian ne’ebé ita seidauk to’o atu prienxe hodi dezenvolve no hadi’a ita-nia nasaun-nia ekonomia.

Parte ida importante, mak ha’u sempre ko’alia katak, Timor-Leste estadu frájil, la’ós tanba ita ki’ak, maibé tanba ita nia instituisaun estadu sira sei fraku, tanba mós seidauk iha rekursus umanus ida forte.

Tanba ne’e, mak hahú husi V Governu Konstitusionál, ita mós hamosu ona polítika ida atu hala’o Diagnóstiku Nasionál ba ministériu tomak hodi haree ba kapasidade forsa no frakeza sira, atu ita bele hadi’a hamutuk liu-liu haree ba mákina estadu sira.

Servisu nee, agora, iha VI Governu Konstitusionál ne’ebé lidera diretamente husi S.E. Dr. Rui de Araujo, Primeiru Ministru.

Parte seluk, hanesan Ministro do Planeamento e Investimento Estratégico (MPIE), prioridade ida ne’ebé ita hahú hala’o mak desentraliza ita-nia administrasaun ba Munisípiu sira. Atu halo ida ne’e mós, ita presiza rekursus umanus ida ne’ebé forte, atu nune’e, bele implementa ona planu no polítika tomak ne’ebé ita iha, hodi bele ajuda serbí povu doben ida ne’e ba moris di’ak, haktuir PEDN hanesan matadalan ba ita hotu atu dada ita ba haree povu-nia moris di’ak.

Ikusliu, ho Website ne’ebé Sekretariadu Tékniku FDCH públika ne’e, hakarak divulga ba ita hotu, informasaun lala’ok fundu ne’e nian, haktuir iha Dekretu-Lei no. 12/2011, 23 Marsu, ba objetivu harii fundu ne’e atu jestaun jerál fundu ne’e nian bele mós transparente ba públiku sira.

Hein katak sani-nain sira hotu bele akompaña, liu-liu ba benefisiáriu sira no Instituisaun Akreditadu ba FDCH bele hamutuk fó hanoin nafatin ba malu, atu nune’e ita bele ser-visu hamutuk ba dezenvolvimentu rekursus umanus ne’ebé integradu haktuir objetivu PEDN nian.

                                                                                                       Obrigadu barak