S.E. Sr. Longuinhos dos Santos

Ha’u iha onra hodi asume kna’ar nu’udar Ministru Ensinu Superiór, Siénsia no Kultura no hetan oportunidade atu fó lia menon kona-ba importánsia husi atividade Fundo de Desenvolvimento Capital Humano (FDCH), ne’ebé fó benefisiu ba povu nian oan sira iha Timor laran tomak, iha área oin-oin.

Aproveita ho biban ida-ne’e, ha’u hakarak hato’o katak edukasaun no formasaun sai hanesan prioridade atu hadi’a rekursu umanu hodi asegura kresimentu no dezenvolvimentu ekonómiku iha ita nia nasaun, atu nune’e sidadaun sira bele hetan rendimentu médiu-áltu. Atu to’o ba faze ida-ne’e, ita presiza prepara rekursu umanu sira ne’ebé kualifikadu no sai hanesan prioridade bo’ot ba Timor-Leste, atu bele dezenvolve setór  produtívu ka setór la’ós mina-rai no bele hamenus ita-nia dependénsia ba reseita minarai nian.

Programa VIII Governu Konstitusionál fó atensaun ba kapasitasaun rekursu umanu ho kualidade di’ak, atu nune’e bele garante sustentabilidade ba moris nasaun nian, no, iha área Ensinu Superiór, halo referénsia ba medida importante sira ne’ebé relasiona ho Bolsa Estudu, reforsu ligasaun entre setór privadu no Instituisaun Ensinu Superiór sira, nomós parserias ho nasaun sira iha ASEAN no CPLP ba área formasaun no kapasitasaun nian.

Iha relasaun ho Bolsa Estudu, ita presiza assegura katak, ita nian polítika sei fó resposta ba área estratéjika dezenvolvimentu nian no garante asesu ho baze ba programa espesífiku sosiál sira. No mós ita presiza assegura katak, Bolsa Estudu ne’ebé ita atribui tenke iha duni ligasaun ho Estudu Mapeamentu rekursu umanu ne’ebé FDCH halo tiha ona.

Estabelesimentu FDCH iha Timor-Leste sai hanesan rekursu importante tebe-tebes atu bele assegura no dezenvolve rekursu umanu timoroan sira ba ohin loron, tanba ita hotu hatene katak investimentu iha dezenvolvimentu ba kapitál umanu importante no iha valór ne’ebé ba garante sustentabilidade nasaun nian.

Hodi naran VIII Governu Konstitusionál nian, ha’u hakarak implementa medida sira atu hadi’a sistema jestaun no atribuisaun Bolsa Estudu ba benefisiu ema barak nian, garante transparénsia, ekuidade no inklusaun hanesan tuir mai ne’e:

  • Halo revizaun ba kritériu ba atribuisaun Bolsa Estudu husi FDCH ho kompozisaun méritu no proporsionalidade munisipiu e jéneru (liu-liu feto rurál).
  • Kria “Ano Zero” ba estudante sira ne’ebé kontinua sira nia estudu ho objetivu atu fasilita sira iha koñesimentu báziku no klean ba matéria esensiál sira antes tama iha kursu regular, hodi evita insusesu iha sira nia estudu. Atu taka, hau dejezu ita-boot sira atu akompaña no le’e nafatin informasaun sira iha website  ida-ne’e ho diak, nune’e bele kompriende no hatutan tan informasaun hirak ne’e ba ema seluk.

Obrigadu barak

Leila M.L. Carceres dos Santos

Liuhosi website ofisiál ne’e, sei partilla informasaun hosi atividade prinsipál sira ne’ebé  Sekretariadu Tékniku FDCH hala’o atu ita hotu-hotu bele akompaña progresu  servisu no dezafiu ba dezenvolvimentu programa  hirak ne’ebé iha, liga liu-ba iha dezenvolvimentu rekursus umanus iha ita nia país.

Rekursu nasaun nian mak kualidade Kapitál Umanu, tan ne’e, investimentu ba rekursus umanus nu’udar pillar ida importante tebes iha nasaun sira ne’ebé foin hetan ninia Independénsia ka nasaun sira ne’ebé ohin loron dezenvolve daudaun hela ho nune’e mai ita hotu hamutuk hodi dezenvolve ita-nia rikusoin ne’ebé sei la mohu liu hosi kapitál umanu.

Biban ida-ne’e mós ha’u hakarak hato’o ha’u nia Agradesimentu ba parseiru nasionál, internasionál no Linas Ministeriais sira ne’ebé durante ne’e iha kolaborasaun ida di’ak tebes hodi kontribui ba dezenvolvimentu Rekursus Umanus Timor-Leste nian.

Iha Website ne’e, Sekretariadu Tékniku FDCH hakarak konsentra, fahe no promove lala’ok servisu FDCH nian, atu ita hotu-hotu bele akompaña progresu pozitivu no dezafiu ba dezenvolvimentu programas hirak ne’e.

Tanba haktuir iha Dekretu-Lei FDCH nian no. 13/2020, 15  Abríl , liu-liu iha Artigu 3.o númeru 2, ko’alia kona-ba objetivu  Fundu nian mak hanesan tuir mai ne’e:

1) Asegura finansiamentu ba investimentu públiku iha área formasaun no dezenvolvimentu rekursu umanu nasionál.

2) Garante seguransa iha negosiasaun no asinatura ba akordu, programa no projetu plurianuál sira.

3) Permite retensaun verba Fundu nian iha finál tinan finanseiru ho objetivu atu grante kontinuidade ba programa no projetu sira.

4) Promove transparénsia no responsabilidade liuhosi hadi’a sistema reporta no prestasaun kontas kona-bá ezekusaun programa no projetu sira  formasaun no dezenvolvimentu kapitál umanu nian.

Bazeia ba objetivu 4 iha leten katak, hodi promove transparénsia fundu ne’e nian, nune’e, Sekretariadu FDCH tenta no esforsu-an atu fahe ba públiku sira liuhosi media eletróniku ida ne’e hodi públiku bele akompaña progresu servisu tomak ne’ebé FDCH iha.

Fiar katak website ida ne’e sei bele fó sai informasaun kona-ba dezenvolvimentu rekursus umanus iha Timor-Leste nian ba ita-boot sira.

                                                                                                               Obrigada Wain.

       S.E. Dr. Mari Alkatiri

Benvindu ba lee-na’in sira website Fundo de Desenvolvimento do Capital Humano (FDCH, ne’ebé ha’u konsidera hanesan meiu komunikasaun ida ho sosiedade kona-ba Estadu nia esforsu ba investimentu iha área dezenvolvimentu rekursus umanus no, liu-liu iha formasaun kuadru sira. Ha’u fó parabéns ba Konsellu Administrasaun FDCH ba inisiativa ida ne’e no hein katak lee-nain sira bele hetan informasaun importante iha website ida ne’e.

Ha’u mós aproveita oportunidade ida ne’e atu hato’o apresiasaun ba serbisu ne’ebé Governu anteriór hala’o ona no liu-liu Ministériu Planeamentu no Investimentu Estratéjiku (MPIE), ne’ebé lidera husi Irmaun Kay Rala Xanana Gusmão, iha área dezenvolvimentu kapitál umanu, ho rezultadu ne’ebé ita presiza sente orgullu.

Nasaun ida ne’ebé investe iha dezenvolvimentu kapitál umanu sei moris no buras duni, tanba ida ne’e mak rekursu estratéjiku importante ida no valór aas tebes ba nasaun ne’ebé deit. Hanesan Sr. Derek Bok, uluk prezidente universidade harvard hateten, “karik o hanoin dehan edukasaun ne’e karun liu, koko to’ok ignoránsia”. Tanba ne’e, Estadu Timor-Leste iha obrigasaun konstitusionál atu garante sidadaun tomak nia direitu ba edukasaun, promove igualdade ba oportunidade no reforsa fundamentu sidadaun sira nian. Ne’e dalan ne’ebé ita tuir daudaun, durante faze konstrusaun ba ita nia futuru ne’ebé ita hakarak, hanesan nasaun inkluzivu, ho sosiedade ida ne’ebé justu no moris di’ak, fó oportunidade hanesan ba sidadaun tomak, no sai fatin ba ema moris iha vida ida di’ak liu-tan.

Konstrusaun futuru ida ne’ebé presiza sentidu patriótiku, prontu atu serví, no komprimisiu hosi ita hotu, sidadaun timoroan, forsa tomak Nasaun nian, atu ita luta kontra ignoransia, no hakuak edukasaun no formasaun ho neon nakloke atu aprende liu tan.

Ita partisipa daudaun iha kriasaun no hametin instituisaun Nasaun direitu demokrátiku foin sa’e ida ne’e, ne’ebé nia utilidade no efetividade sei kontinua sai dezafiu ida. Ne’e mak akontese daudaun iha sistema ensinu no formasaun profisionál nasaun nian . Ho hanoin ida ne’e mak ita fó parabéns no reforsa efetividade FDCH nian, hanesan instituisaun ida ho mekanizmu atu finansia program no projetu formasaun durante tinan barak ba rekursu umanu timoroan, inklui Programa Bolsa Estudu, ne’ebé sempre buka kualidade hosi ita nian kapitál umanu hanesan ejijénsia ba dezenvolvimentu nasaun nian no mós merkadu    traballu.

Timor-Leste nia perfíl demográfiku hanesan dezafiu ida ba ita atu kontinua buka dalan no meiu sira seluk ba edukasaun no formasaun ba tékniku timoroan sira. Ita iha joven  kuaze rihun atus hitu ho tinan 24 ba kraik, ka ita bele dehan 60% populasaun sei iha prosesu ensinu no formasaun. Iha faze ida ne’e mak ita bele hetan alunu matenek sira no joven sira ho vontade atu aprende, ne’ebé Estadu presiza investe. Maibé investimentu ida ne’e tenke planeia ho di’ak, atu nune’e bele aplika di’ak liu-tán rekursu limitadu sira ne’ebé iha, ba formasaun ne’ebé sei prioridade no estratéjiku duni atu responde ba   nesesidade nasaun nian.

Benefisiáriu sira tenke fihir bazeia ba kritériu ne’ebé klaru, transparente no atrativu, ho akompañamentu di’ak durante sira nia prosesu aprendizajen no formasaun. Ho maneira ida ne’e, ita bele garantia timoroan sira fila mai Timor-Leste preparadu, ho kapasidade atu hadi’a ekilíbriu entre demanda no oferta empregu iha rai-laran, ho kapasidade di’ak liu-tan atu implementa estratéjia diversifikasaun ekonómika no dezenvolvimentu sustentável, ne’ebé sei hatún ita nia dependénsia ba reseita mina no gas.

Ne’e mak dezafiu FDCH nian no website ida ne’e atu fahe informasaun kona-ba esforsu boot ne’ebé hala’o   atu Fundu ida ne’e bele responde ba ninia mandatu, atu hatán ba nesesidade iha área prioridade no estratéjiku sira, ba dezenvolvimentu Timor-Leste nian.

Boa Leitura ba ita boot sira hotu! 

                                                                                                             Sr. Isménio Martins da Silva

Fundo de Dezenvolvimento do Capital Humano (FDCH) nu’udár entidade estadu ida ho karákter Administrasaun Indireta, tutela ba Conselho de Administração (CA) FDCH nian (Prezide rasik husi S.E. Kay Rala Xanana Gusmão), tanba haktuir alterasaun ba Dekretu-Lei no. 12/2011, 23 Marsu iha artigu no. 3º & 6º ko’alia kona-ba kompozisaun CA-FDCH nian ne’ebé mós providensiadu husi Ministériu Planeamentu no Investimentu Estratéjiku (MPIE).

Ida ne’e signifika katak iha implementasaun projetu no programa sira hanesan formasaun profisionál, formasaun téknika, bolsa estudus no tipu formasaun sira seluk tan, iha ninia orsamentu rasik ba programas dezenvolvimentu rekursus umanus, ho aprovasaun inisiál husi CA-FDCH, depois sei liuhosi Komisaun Revizaun Orsamentu Polítiku (KROP) prezide husi S.E. Primeiru Ministru RDTL no iha nia membru ida mak S.E. Ministra Finansas hodi hamutuk diskute no aprova proposta orsamentál husi governu tomak, no depois mak sei liu no hetan aprovasaun finál husi Parlamentu Nasionál iha Uma-Fukun Povu nian ba diskusaun Orsamentu Jerál Estadu (OJE) ba fundus espesiais ne’ebé mak ikusmai sei promulgadu husi Prezidente Repúblika.

Iha Website ne’e, Sekretariadu Tékniku FDCH hakarak konsentra, fahe no promove lala’ok servisu FDCH nian, atu ita hotu-hotu bele akompaña progresu pozitivu no dezafiu ba dezenvolvimentu programas hirak ne’e.

Tanba haktuir iha Dekretu-Lei FDCH nian no. 12/2011, 23 Marsu, liu-liu iha Artigu 2o ko’alia kona-ba objetivu harii FDCH. Iha ne’ebá temi mós objetivu haat (4) hanesan tuir mai ne’e:

1)    Asegura jestaun finanseira ba investimentu públiku iha área formasaun no dezenvolvimentu rekursu umanu nasionál.

2)    Garante seguransa negosiasaun, asinatura ba akordu no projetu plurianuais

3)    Mantein verba orsamentu ne’ebé prevé ba Fundo de Desenvolvimento do Capital Humano iha finál tinan fiskál ho objetivu atu garante kontinuidade programa no projetu formasaun; no

4)    Promove transparénsia no responsabilidade liuhosi mekanizmu no prosedimentu relatóriu no prestasaun servisu kona-ba prosesu ezekusaun programa formasaun no projetu dezenvolvimentu kapitál umanu.

Bazeia ba objetivu no. 4 iha leten katak, hodi promove transparénsia fundu ne’e nian, mak nune’e, Sekretariadu FDCH tenta no esforsa aan atu fahe ba públiku sira liuhosi

media eletróniku no mós husi buletin FDCH ninian rasik, servisu tomak ne’ebé iha.

Hein katak iha edisaun dahuluk ne’e, pelumenus, sani-nain sira sei hetan koñesimentu jerál kona-ba Sekretariadu Tékniku FDCH ho ninia estrutura, no ami sei esforsa nafatin, ho orientasaun no vizaun husi S.E. Sr. Kay Rala Xanana Gusmão – nu’udár Prezidente CA-FDCH no Ministru MPIE, hamutuk tan ho polítika husi VI Governu Konstitusionál, ami fiar katak, FDCH sei gradualmente responde ba nesesidade servisu iha área dezenvolvimentu rekursus umanus iha Timor-Leste.

Obrigadu barak

S.E. Sr. Kay Rala Xana Gusmão

Dezenvolvimentu ba Rekursus umanus nu’udár pilar ida importante ba dezenvolvimentu país doben ida ne’e. Timor-Leste presiza duni hasa’e kualidade no hametin kapasidade ninia ema sira hodi bele responde ba setór hotu-hotu ne’ebé ema kualifikadu la to’o atu hodi hahú tama iha setór empregu ne’ebé kompetitivu ka bele kria rasik empregu hodi mós bele emprega tan ema barak.

Hanoin sira ne’e hotu, atan-ha’u hahú kedas iha IV Governu Konstitusionál hato’o ideia ba Parlamentu Nasionál atu kria ka estabelese fundu ida espesial ba dezenvolvimentu rekursus umanus, atu nune’e, bele konsentra orsamentu ba atividade formasaun no bolsa estudus ba iha fundu ne’e hodi jere no tau matan ba lala’ok dezenvolvimentu fundu ne’e nian, liuhosi konsellu ida hanaran Conselho de Administração do FDCH nian ne’ebé sei responsabiliza ba funsionamentu ka lala’ok programa atividade tomak iha fundu ne’e nian laran.

Iha Planu Estratéjiku Dezenvolvimentu Nasionál (PEDN) husi 2011-2030, hatuur ba faze dahuluk (I) implementasaun rekursus umanus nian hahú husi 2011 – 2015 hamutuk ho setór infrastrutura bázika no sira seluk tan.

Timor-Leste hahú ona esforsu maka’as hodi estabelese Fundo de Desenvolvimento do Capital Humano (FDCH) atu responde ba ezijénsia no prioridade nasaun ne’e nianba setór hotu-hotu liu-liu ba rekursu ema nian ne’ebé ita seidauk to’o atu prienxe hodi dezenvolve no hadi’a ita-nia nasaun-nia ekonomia.

Parte ida importante, mak ha’u sempre ko’alia katak, Timor-Leste estadu frájil, la’ós tanba ita ki’ak, maibé tanba ita nia instituisaun estadu sira sei fraku, tanba mós seidauk iha rekursus umanus ida forte.

Tanba ne’e, mak hahú husi V Governu Konstitusionál, ita mós hamosu ona polítika ida atu hala’o Diagnóstiku Nasionál ba ministériu tomak hodi haree ba kapasidade forsa no frakeza sira, atu ita bele hadi’a hamutuk liu-liu haree ba mákina estadu sira.

Servisu nee, agora, iha VI Governu Konstitusionál ne’ebé lidera diretamente husi S.E. Dr. Rui de Araujo, Primeiru Ministru.

Parte seluk, hanesan Ministro do Planeamento e Investimento Estratégico (MPIE), prioridade ida ne’ebé ita hahú hala’o mak desentraliza ita-nia administrasaun ba Munisípiu sira. Atu halo ida ne’e mós, ita presiza rekursus umanus ida ne’ebé forte, atu nune’e, bele implementa ona planu no polítika tomak ne’ebé ita iha, hodi bele ajuda serbí povu doben ida ne’e ba moris di’ak, haktuir PEDN hanesan matadalan ba ita hotu atu dada ita ba haree povu-nia moris di’ak.

Ikusliu, ho Website ne’ebé Sekretariadu Tékniku FDCH públika ne’e, hakarak divulga ba ita hotu, informasaun lala’ok fundu ne’e nian, haktuir iha Dekretu-Lei no. 12/2011, 23 Marsu, ba objetivu harii fundu ne’e atu jestaun jerál fundu ne’e nian bele mós transparente ba públiku sira.

Hein katak sani-nain sira hotu bele akompaña, liu-liu ba benefisiáriu sira no Instituisaun Akreditadu ba FDCH bele hamutuk fó hanoin nafatin ba malu, atu nune’e ita bele ser-visu hamutuk ba dezenvolvimentu rekursus umanus ne’ebé integradu haktuir objetivu PEDN nian.

                                                                                                       Obrigadu barak